U dva tjedna koliki je zakonski rok za prikupljanje potpisa, Organizacijski odbor za raspisivanje referenduma u Dubrovniku nadmašio je cilj. Bilo je potrebno 8.200 potpisa, odnosno 20 posto biračkog tijela.
"Mi očekujemo i nadamo se da bi referendum mogao biti raspisan do lokalnih izbora"
Organizacijski odbor održao je tiskovnu konferenciju povodom predavanja prikupljenih potpisa i zahtjeva Gradskom vijeću za raspisivanje referenduma. Konferenciju je pred dubrovačkom Gradskom vijećnicom otvorila članica Organizacijskog odbora Ivana Butigan, prisjetivši se slobodarskoga duha Dubrovnika koji se i ovih tjedana potvrdio kroz ogromnu podršku građana ovoj inicijativi.
Mariela Marković objavila je da je tijekom 15 dana prikupljeno 10.980 potpisa, te naglasila da je riječ o gotovo 30 posto biračkog tijela. Marković je čestitala građankama i građanima Dubrovnika što su prepoznali važnost vlastitog sudjelovanja u planiranju budućnosti Grada i razvoju demokracije u cijeloj državi, te zahvalila velikom broju od preko 200 volontera koji su sudjelovali u kampanji, naglasivši da je ona većim dijelom odrađena volonterskim radom.
Organizatori se nadaju brzom raspisivanju referenduma. "Mi očekujemo i nadamo se da bi referendum mogao biti raspisan do lokalnih izbora. Mislimo da bi najpraktičnije i najrazumnije bilo da to bude na dan lokalnih izbora", rekla je Marijela Marković iz Organizacijskog odbora za raspisivanje referenduma.
"Trenutno ne postoji nikakva pravna osnova za odštetu potencijalnom investitoru"
Govoreći o datumu održavanja referenduma, Enes Ćerimagić naglasio je da je "s obzirom na zakonski okvir realno očekivati da će Gradsko vijeće još u ovome sazivu donijeti odluku o raspisivanju referenduma, a bilo bi razumno da se datum održavanja referenduma poklopi s lokalnim izborima".
Igor Miošić je upozorio da bi svako nepotrebno produljenje procedure raspisivanja referenduma, u svjetlu mogućeg donošenja Zakona o strateškim investicijskim projektima, predstavljalo neposredno pogodovanje investitoru. Nadalje, Miošić je naglasio da bi eventualno uvrštavanje Urbanističkog plana uređenja platoa Srđa na dnevni red sjednice Gradskoga vijeća prije održavanja referenduma predstavljalo čin nasilja nad iskazanom voljom građana da o njemu sami odlučuju.
Pravne aspekte eventualnog uvrštenja UPU-a na dnevni red sjednice Gradskog vijeća objasnio je Enes Ćerimagić, rekavši kako "trenutno ne postoji nikakva pravna osnova za odštetu potencijalnom investitoru, a tek bi se prihvaćanjem ovakvoga UPU-a od strane Gradsko vijeća otvorile pretpostavke za nju."
Ivan Viđen je naglasio da smo do sada bili izloženi jednostranom promoviranju projekta od strane investitora, pa i od strane samih državnih i gradskih vlasti. "Sada je trenutak da gradska vlast odgovori na mnoga otvorena pitanja o ovome projektu, te omogući građanima da donesu najbolju odluku na referendumu", zaključio je Viđen.
Bauk nema ništa protiv da referendum bude u isto vrijeme kad i lokalni izbori
Gradsko vijeće sada potpise šalje Ministarstvu uprave koje ima 60 dana da ih proglasi valjanim. Ako se to dogodi, dubrovačko Gradsko vijeće mora raspisati referendum u roku od 30 dana.
Ministar uprave Arsen Bauk za Media servis je najavio kako će se referendum održati ako je sve obavljeno zakonski, a nema ništa protiv ni da sve bude u isto vrijeme kad i lokalni izbori.
"Ukoliko su građani skupili dovoljan broj potpisa, ukoliko je pitanje u nadležnosti Gradskog vijeća, taj referendum će se sigurno održati. To je još jedan listić. Kad imamo pet listića, može se onda naći mjesta i za šesti", rekao je Bauk.
Vlahušić: Referendum odvojeno od lokalnih izbora
Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić pak najavljuje kako se referendum neće održati zajedno s izborima. "Ako je već toliki broj ljudi u Dubrovniku rekao da želi referendum, onda će on biti samostalno organiziran jednog dana neovisno od bilo kojeg drugog političkog pitanja", izjavio je Vlahušić.
Proces do raspisivanja referenduma u Hrvatskoj prilično je kompliciran. Posebno se to odnosi na rok prikupljanja potpisa i cenzus za izlazak na referendum. Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra kako su sve referendumske inicijative pokazatelj kako su građani nezadovoljni političkim vodstvom.
"Jednostavno je građanima dosta. Mi se nalazimo u političkoj krizi. Građani su nezadovoljni i lijevim centrom i s desnim centrom. Traže neku treću, četvrtu političku opciju, ali istodobno traže da preuzmu sami odgovornost, da o čitavom nizu pitanja donose sami odluku", rekao je Šalaj dodavši kako nije dovoljno samo mijenjati Zakon o referendumu.
"Moramo promijeniti Ustav. Odredba od 10 posto ukupnog broja birača se jednostavno mora smanjiti, ako želimo da građani sudjeluju neposredno u politici. Mora se produžiti vrijeme koje je potrebno za prikupljanje potpisa. Političke elite moraju biti svjesne da građani nisu zadovoljni postojećim stanjem i da traže promjene", ističe Šalaj.
Najviše prijepora izaziva odredba prema kojoj je referendum valjan samo ako na njega izađe 50 posto plus jedan birač. Da je ta odredba vrijedila i za referendum o Europskoj uniji, onda joj Hrvatska ne bi pristupila 1. srpnja jer je u siječnju prošle godine na birališta izašlo 43 posto građana. No zbog Europske je unije izmijenjen i Ustav, dok su za sve drugo pravila ostala ista.