Povodom najavljenog skupa u Dubrovniku, a slijedom aktualnih praksi u Republici Hrvatskoj, apeliramo na sudionike i potpisnike nacrta okvirnog dokumenta s općim smjernicama programa "Ljubljanski proces II" da preispitaju načine na koji se deklarativni sadržaj tog dokumenta implementira u lokalnoj praksi.

Kao predstavnici civilnog društva te dijela strukovnih udruga koje se u Republici Hrvatskoj bave pitanjima očuvanja zajedničkih dobara, prirodne i kulturne baštine te načinima na koji se procesi revitalizacije odnose na društvene prakse pa i turizam koji je jedna od specifičnih podtema ovog skupa, osjećamo se obaveznima upozoriti da smo, suprotno proklamiranom općem i specifičnim ciljevima "Ljubljanskog procesa" te iz njih proizašlih smjernica, tijekom ovog desetogodišnjeg procesa gotovo u potpunosti marginalizirani.

Zbog načina i niske transparentnosti postupaka kojima Ministarstvo kulture Republike Hrvatske upravlja baštinom, a temeljem niza recentnih afirmacija tih postupaka koje su rezultirale ili prijete ugrožavanjem i uništavanjem kulturne baštine, često i one pod zaštitom UNESCO-a, apeliramo na cijenjene sudionike ovog skupa da dio svojih rasprava usmjere na mogućnosti i prakse participativnog upravljanja povijesno-kulturnim dobrima Republike Hrvatske.

U svjetlu primjera kontinuiranog narušavanja integriteta kulturnih dobara, poglavito u Splitu i Dubrovniku, ali i primjera niza drugih zaštićenih cjelina i pojedinačnih
spomenika, molimo da se dužna pažnja posveti nužnosti izrade integriranih planova - stoji u pismu kojega su potpisali Koordinacija udruga "Staragradska jezgra", Split, Društvo arhitekata Dubrovnik, Srđ je naš, Zelena akcija, Pravo na grad, Zagreb.